>Hrvatskoj treba novi Feral

Posted on February 13, 2011

0


>



Hrvatskoj treba novi Feral i nova Latinica, ma kako se oni zvali. Prava je šteta da se gase mediji i emisije koje su godinama širile slobodu govora i otvarale teme koje političari sigurno ne bi sami pokretali – slaže se većina novinara, medijskih stručnjaka i analitičara u Hrvatskoj.

Trenutno je neizvjesna i sudbina kultnog zagrebačkog Radija 101, a bolje upućeni kažu da hrvatsku medijsku scenu, u isprepletanim interesima kapitala i politike, tek čekaju pravi tektonski potresi, kako u vlasničkom, tako i u uređivačkom smislu.
Došlo je vrijeme da su novinari postali „trošak”, ističe potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Luko Brailo. U nemilosrdnoj tržišnoj utakmici, kaže Brailo, novi vlasnici jednostavno ne žele trošiti svoje vrijeme i novac na dublju analizu, temu ili istraživačko novinarstvo, pa je telefonska izjava postala vrhunac hrvatskog novinarstva.
„Sada u mnogim redakcijama, mnogi novinari nisu mjeseci
BiH: Knjiga nezavisnih medija spala na dva slova
ma, a neki čak i godinama, nigdje otputovali, a o istraživačkom novinarstvu da i ne govorim. Prevladava formula da sve postoji na Internetu i da se mobitelom može doći do svakoga. Izjava se pretvorila u vrhunac novinarstva, a oglašivači, u jurnjavi za profitom, su učinili da danas u Hrvatskoj medijska scena manje-više funkcionira na čuvenoj formuli 3S – sport, sex, skandal”, navodi Brailo.
Medijski prostor u Hrvatskoj danas je pod snažnim diktatom izdavača i njihovih materijalnih interesa, naglašava i SDP-ov saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za informiranje, nekad i sam novinara, Nenad Stazić.
„Nisu oni došli ovdje da promiču pluralizam medija i izvještavanje, nego zbog toga da bi zaradili novac. Šteta je što je ugašen Feral i što je prestalo emitiranje Radija 101, što je ta kuća dovedena u stečaj”, tvrdi Stazić.
Sramotno je da se, slično privatnim vlasnicima, ponaša i Hrvatska televizija, kao javni servis, koja ne ovisi toliko o oglašivačima, ističe profesorica etike novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Gordana Vilović.
„Nije mi jasno zbog čega javni servis, koji treba funkcioni
Srbija: Slobodno novinastvo na izdisaju
rati na dobrobit svih nas jer mi to svi plaćamo, nikako ne uspijeva i uvijek mora ići za onom političkom opcijom koja je na vlasti. Uopće ne mislim da je Latinica, kao TV emisija, prošla i da više nije potrebna. Potrebna je. Moguće da treba neke izmjene, ali nam to nedostaje jer smo ipak mogli poslušati i nešto što nitko drugi na javnom servisu nije govorio tako otvoreno. Čini mi se da je sve napravljeno da se osigura nečija vlast ili njen produžetak”, Gordana ocjenjuje Vilović.
Smatra da je svojevrsna cenzura gora nego 90-tih:
„Po meni, najveće postignuće koje smo dohvatili krajem 90-tih godina je to da se računa na nas kao na konzumente medija i da imamo pravo kazati svoj stav. Ako primjećujete, danas da ne žele pustiti ni najbezazleniju vašu rečenicu. To onda znači da je situacija gora negoli početkom 90-tih godina. Možda pretjerujem, ali mi se čini da su svi uplašeni i da nemaju snage, zbog vlastite egzistencije, insistirati na temeljnim stavovima koji su nam jednako važni, kao i ovaj zrak. Čini mi se da je sloboda samo privid, a da su novinari postali taoci svojih vlasnika i kuća u kojima žive.”
Kriza i u 101
Dugogodišnja novinaraka Radija 101, Jelena Berković, danas u nevladinoj udruzi GONG, upozorava i na nedovoljnu organiziranost novinarske struke da se odupre pritiscima vlasnika, oglašivača i politike.

„Bilo koji čovjek, kada digne kredit, mora ga otplaćivati. Što bi obični građanin napravio, ako mu gazda kaže da napiše ovo ili ono, ili će ostati bez posla?”, kaže Jelena Berković.
Nakon Ferala i Latinice, upitna je sudbina i zagrebačkog Radija 101, kultnog simbola demokracije u Hrvatskoj u Tuđmanovo doba, čiji je režim kritizirao i nesmiljeno ismijavao.
Sto-jedinica je od sredine siječnja u stečaju. Vlasnici radija, a to su sadašnji i bivši zaposlenici, međusobno se prepucavaju tko je kriv za programsku i financijsku propast društva, loše upravljanje, potkradanje i rasipanje. Možda je kriva i država koja je dozvolila da se godinama ne plaćaju porezi.
Svi zaposlenici su trenutno pod otkazom. Tek nekolicina održava minimalni program. Nadaju se da će ih netko kupiti, ali onaj tko se odluči, trebat će prvo otplatiti dug od 25 milijuna kuna (oko 3,5 milijuna eura), od toga 11 milijuna duga državi, a ostatak radnicima koji mjesecima rade bez plaće.
Crna Gora: Nezavisni mediji pod stalnim pritiscima

„Imamo vijesti, muziku i jutarnji program, koji funkcionara kao i nekada, uz veliki trud kolega. To je to”, kaže novinar i zamjenik stečajnog upravitelja Radija 101, Siniša Švec.
Vlasnik riječkog Novog Lista, Robert Ježić, bliski prijatelj uhićenog hrvatskog premijera Ive Sanadera, u istražnom je pritvoru od 9. prosinca 2010. godine, osumnjičen da mu je bivši premijer omogućio jeftinije kupovanje električne energije za Ježićevu petrokemijsku tvrtku DIOKI.
Glavni urednik lista, Branko Mijić, unatoč mišljenjima kako nije lako listu čiji je vlasnik u pritvoru, tvrdi da sudbina te novine, poznate po angažiranijim napisima, nije upitna, ali ističe da se cijelo hrvatsko novinarstvo nala
Kosovo je slobodno, ali ne i mediji
zi na prijelomnici. Za razliku od 90-tih, kad se rađao Feral i Sto-jedinica, kao otpor ondašnjem političkom režimu, danas, naglašava Mijić, sudbinu prvenstveno određuje kapital.
„Puno novinara će biti slobodnih na tržištu, puno novoga se događa, i u vlasničkom, i u uređivačkom, i u koncepcijskom smislu, budući da novine, ali i ostali mediji, ne mogu biti ono što su bile jučer. Niko nije siguran u kojem pravcu bi to trebalo ići i kakve će biti vlasničke strukture u budućnosti. Sve to ugrožava slobodu izražavanja”, tvdi Mijić.
„Ne mislim da je sloboda izražavanja ugrožena. Uistinu se može reći sve i prenese se sve što se kaže. Fale neke teme koje ne može otvarati samo politika. Moraju ih otvarati i mediji. To se sve svodi na izjavu od 10-15 sekundi”, navodi predsjednik saborskog Odbora za informiranje, Nenad Stazić.
U takvoj trci za profitom, novinari i angažiraniji mediji, doista su postali „višak i trošak”. Sve se, zaključuje doktorica Vilović, svelo na kratke izjave i vijesti koje se prenose s Interneta po sistemu copy -paste i zastrašujuću uniformiranost:
„Razumijem da je trošak strašan, ali isto tako mislim da je to smrt novinarstva.”
Radio Slobodna Evropa

preuzeto sa balkan24
Posted in: zanimljivosti